Bagremac (Amorpha fruticosa) – Sjeme iznimno otpornog i lijepog ukrasnog grma
Bagremac (Amorpha fruticosa), poznat i kao čivitnjača, jedan je od najneobičnijih i najotpornijih ukrasnih grmova, sposoban prilagoditi se vrlo različitim uvjetima uzgoja. Od suhih, siromašnih i teških glinastih tala do vlažnih područja koja su povremeno poplavljena – ovaj grm iznenađuje malim zahtjevima za održavanjem, snažnim rastom i sposobnošću oporavka čak i nakon oštrih zima.
Početkom ljeta bagremac razvija neobične, vitke, purpurnoljubičaste cvatove s upečatljivim narančastožutim prašnicima. Njegovo nježno lišće daje grmu elegantan, lagan i prozračan izgled, dok cvjetovi privlače pčele, bumbare, leptire i druge oprašivače.
Ako u svojem vrtu imate mjesto na kojem se tlo ljeti isušuje i postaje tvrdo, a u proljeće dugo ostaje vlažno, bagremac može biti izvrsno rješenje.
Ovo je grm za one koji cijene prozračne i graciozne biljke koje ne nadvladavaju okolne biljke i ne zahtijevaju stalnu pažnju.
Sjeme – Ubrano u našem vlastitom vrtu, s pričom koju vrijedi ispričati
Naše sjeme bagremca:
ubrano je u našem vlastitom vrtu;
prirodno je dozrelo;
prikupljeno je s grma koji raste u klimatskim uvjetima Latvije;
provjereno je praktičnim iskustvom uzgoja – utvrdili smo da dobro klija bez posebne prethodne obrade.
Uzgoj iz sjemena pruža mogućnost promatranja cijelog životnog ciklusa ovog neobičnog grma – od prve nježne mlade biljke do bujnog, cvatućeg grma.
Bagremac uzgojen iz sjemena postupno razvija snažan korijenov sustav koji mu poslije pomaže podnositi sušu i promjenjive uvjete rasta.
Malo povijesti – Po čemu je bagremac tako poseban?
Bagremac potječe iz Sjeverne Amerike, gdje prirodno raste uz riječne obale, na poplavnim ravnicama, vlažnim livadama i drugim otvorenim staništima.
U Europu je unesen u 18. stoljeću kao zanimljiv ukrasni grm. Bio je cijenjen zbog svojih neobičnih cvjetova, ali i zbog otpornosti.
Botanička građa cvjetova bagremca posebno je zanimljiva. Iako pripada porodici mahunarki, njegovi cvjetovi nemaju uobičajeni leptirasti oblik karakterističan za tu porodicu – svaki cvijet ima samo jednu laticu. Upravo je ta neobična osobina biljnom rodu dala znanstveno ime Amorpha.
Još je jedna vrijedna značajka sposobnost uspostavljanja simbioze s bakterijama koje vežu dušik, a žive u kvržicama na korijenu. To omogućuje bagremcu rast čak i na razmjerno siromašnim tlima, čijem poboljšanju ujedno pridonosi.
Danas se ovaj grm uzgaja u ukrasnim nasadima, vrtovima prirodnog stila i botaničkim zbirkama.
Kako uzgojiti bagremac iz sjemena?
1. Priprema sjemena
Uzgoj bagremca iz sjemena jednostavan je i prikladan čak i za vrtlare početnike.
Sjeme se može sijati bez prethodne obrade.
Razdoblje izlaganja hladnoći, odnosno stratifikacija, nije potrebno.
Prije sjetve sjeme se može namakati u vodi sobne temperature 12–24 sata kako bi se potaknulo brže klijanje.
2. Sjetva sjemena bagremca
Sjeme je najbolje sijati u proljeće – u ožujku, travnju ili svibnju.
Upotrijebite lagan, rahli i dobro propustan supstrat za sjetvu ili sitnozrnati treset.
Posijte sjeme na dubinu od približno 0,3–0,5 cm.
Lagano navlažite supstrat.
Za klijanje je prikladna temperatura od oko +20 do +25 °C.
Posudu za sjetvu ili lonac postavite na svijetlo mjesto, izbjegavajući izravnu sunčevu svjetlost koja bi mogla pregrijati supstrat u posudi.
3. Klijanje i mlade biljke
U povoljnim uvjetima sjeme može početi klijati već nakon nekoliko dana. Međutim, klijanje može potrajati nekoliko tjedana ako je sjeme posijano u lonac u ožujku i drži se na hladnom mjestu ili na otvorenom.
Za uspješno klijanje sjemena bagremca najvažnije je:
Održavati tlo ravnomjerno vlažnim.
Osigurati mladim klijancima dovoljno svjetlosti kako ne bi postali slabi i pretjerano izduženi.
Kada se razviju prvi pravi listovi, presaditi mlade biljke bagremca u zasebne lonce.
Tijekom prve godine bagremac razvija i nadzemne izboje i korijenov sustav. Dobro ukorijenjene biljke poslije postaju znatno otpornije na sušu.
Mlade biljke uzgojene u malim loncima poželjno je tijekom prve zime zaštititi od jakog smrzavanja u posudama, osobito ako nema zaštitnog snježnog pokrivača.
Gdje posaditi bagremac?
Jedna od najznačajnijih osobina bagremca njegova je sposobnost rasta u vrlo različitim uvjetima tla.
Suha i glinasta tla
Bagremac je prikladan za sunčana mjesta s teškim glinastim tlom koje se ljeti isušuje, stvrdnjava, a ponekad čak i puca. Kada se grm dobro ukorijeni, može podnijeti dulja razdoblja suše.
Zahvaljujući bakterijama koje vežu dušik, a žive u kvržicama na korijenu, bagremac može rasti i na tlima koja su razmjerno siromašna hranjivim tvarima.
Vlažna i povremeno poplavljena područja
Ovaj grm podnosi i vlažno tlo te kratkotrajne poplave. Može biti prikladan za niže dijelove vrta u kojima se u proljeće skuplja voda, ali tlo tijekom ljeta postaje suše i gdje gotovo ništa drugo ne uspijeva.
Međutim, bagremac nije vodena biljka i ne treba ga saditi na mjestima koja su trajno prekrivena dubokom vodom.
Sunčana mjesta
Bagremac najobilnije cvate na punom suncu, iako podnosi i laganu polusjenu.
Bagremac u oblikovanju vrta
Bagremac obično doseže visinu od 2–4 metra i razvija bujnu, prirodno raširenu krošnju.
Njegovo nježno lišće podsjeća na sitne listove akacije, stvarajući lagan i prozračan izgled. Početkom ljeta grm krase upečatljivi purpurnoljubičasti cvatovi.
Bagremac je prikladan za:
seoske vrtove i vrtove prirodnog stila;
prostrane krajobrazne nasade;
sunčane padine;
slobodnorastuće, neformalne živice;
skupine ukrasnih grmova;
veće vrtove u kojima su potrebne otporne biljke koje ne zahtijevaju mnogo njege.
Može se uzgajati i kao samostalan ukrasni grm, dopuštajući mu da razvije svoj prirodan, pomalo nepravilan oblik.
S kojim se biljkama bagremac dobro slaže?
Nježno lišće i purpurnoljubičasti cvjetovi bagremca lijepo se kombiniraju s biljkama koje vole sunčana mjesta.
Ukrasni grmovi:
fizokarpusi (Physocarpus);
grmolike petoprste;
suručice (Spiraea);
drijenovi (Cornus).
Trajnice za suša područja:
kadulje;
mačje metvice;
ehinaceje;
stolisnici;
rudbekije;
ukrasni lukovi.
Ukrasne trave:
miskantusi;
molinije (Molinia);
kalamagrostisi (Calamagrostis);
vlasulje.
Purpurnoljubičasti cvatovi bagremca stvaraju posebno lijep kontrast sa zlatnožutim cvjetovima i svijetlim cvatovima ukrasnih trava.
U vlažnijim dijelovima vrta bagremac se može kombinirati sa sibirskim perunikama, graničicama (Hemerocallis) i ukrasnim travama koje vole vlagu, pod uvjetom da se za svaku biljku odaberu odgovarajući uvjeti uzgoja.
Otpornost na zimu – Je li bagremac prikladan za sjevernu Europu?
Bagremac je otporan grm koji može rasti i u područjima s hladnim zimama.
Jedna od njegovih prednosti jest sposobnost oporavka nakon oštećenja izboja uzrokovanih mrazom.
Ako tijekom oštre zime mlade grane ili čak većina nadzemnih izboja budu oštećeni mrazom, grm može ponovno potjerati iz preživjelog živog dijela pri osnovi biljke.
Osim toga, bagremac cvate na novim izbojima tekuće godine. To znači da oštećenja izboja uzrokovana mrazom ne moraju nužno spriječiti cvatnju već istoga ljeta.
U najhladnijim dijelovima sjeverne Europe uzgoj ovog grma može biti eksperimentalan jer vrlo kratka ljeta mogu ograničiti cvatnju i dozrijevanje sjemena. Ipak, grm može preživjeti i nastaviti oduševljavati svojim nježnim, laganim i prozračnim lišćem.
Je li bagremac prikladan za južnu Europu?
Da! Bagremac dobro podnosi toplinu i visoke ljetne temperature.
Može rasti na Sredozemlju, uključujući Italiju, južnu Francusku, Španjolsku, Portugal i balkanske zemlje.
Osobito dobro uspijeva na mjestima gdje korijen ima pristup dovoljnoj količini vlage. Odrasli grmovi mogu podnijeti i razdoblja suše, čime se smanjuje potreba za stalnim zalijevanjem tijekom vrućih ljeta.
Privlači li bagremac pčele, leptire i druge oprašivače?
Da! Cvjetovi bagremca privlačni su pčelama, bumbarima i drugim kukcima koji traže nektar.
Tijekom cvatnje grm može postati živahno mjesto u vrtu na kojem se istodobno mogu promatrati različiti oprašivači dok se hrane. To zauzvrat može pridonijeti boljem oprašivanju i stvaranju plodova u vrtu.
To je jedna od osobina koje osobito cijene ljudi koji stvaraju vrtove prirodnog stila.
Kada bagremac cvate?
U povoljnim uvjetima uzgoja bagremac uzgojen iz sjemena može početi cvasti približno 2–4 godine nakon sjetve.
Početak cvatnje ovisi o brzini rasta biljke, količini sunčeve svjetlosti, ljetnim temperaturama i uvjetima prezimljavanja.
Bagremac obično cvate u lipnju i srpnju, iako u hladnijim područjima cvatnja može početi kasnije.
Nakon cvatnje razvijaju se male smeđe mahune sa sjemenkama.
Kakvu njegu bagremac zahtijeva?
Kada se bagremac dobro ukorijeni, uglavnom zahtijeva vrlo malo održavanja.
Odrasli grmovi dobro podnose sušu.
Redovita gnojidba nije potrebna.
Grm dobro ponovno tjera nakon oštećenja mrazom.
Oštećene ili smrznute grane mogu se ukloniti u proljeće.
Bagremac može rasti na istom mjestu mnogo godina.
Zašto uzgajati bagremac iz sjemena?
Neobični purpurnoljubičasti cvjetovi s narančastožutim prašnicima.
Elegantno, nježno i prozračno lišće.
Sposobnost prilagodbe i sušim i povremeno vlažnim tlima.
Dobra otpornost na sušu nakon ukorjenjivanja.
Sposobnost oporavka nakon oštećenja izboja uzrokovanih mrazom.
Cvjetovi koji privlače pčele i druge oprašivače.
Jednostavan uzgoj iz sjemena.
Mali zahtjevi za održavanjem.
Dugovječan ukrasni grm.
Za kraj
Bagremac je grm neobičnog karaktera. Spaja elegantnu ljepotu s iznimnom otpornošću, prilagođava se promjenjivim uvjetima rasta i svakoga ljeta oduševljava vrtlare svojim prepoznatljivim purpurnoljubičastim cvjetovima.
To nije osjetljiv grm koji zahtijeva stalnu pažnju. To je snažna, vitalna i dekorativna biljka koja, uz odgovarajuće uvjete i na kontroliranom mjestu sadnje, može mnogo godina biti zanimljiv ukras vrta.
Sjeme u pakiranju: 8 kom.
Autor: Heart Garden Studio
